 |
| Bastion (franc. bastion) je u
užem smislu građevina peterokutnog tlocrta ne
viša od susjednih djelova utvrde, namijenjena
smještaju teškog vatrenog oružja. Utvrđivanjem
bastiona započinje nova era fortifikacijskog
graditeljstva, sa začetkom u Italiji te se,
djelovanjem talijanskih graditelja u 16. stoljeću,
postupno širi cijelom Europom. U 18. stoljeću
dominaciju među vojnim graditeljima preuzimaju
Francuzi odakle i usvajanje francuskih izraza
za pojedine pojmove, poput bastiona. Dio između
dva bastiona naziva se kortina (franc. courtine)... |
|
 |
| ...Splitski barokni bedemi su
zvjezdolikog oblika s pet utvrđenih bastiona.
Kameni plašt bedema s vanjske strane koso se
spušta prema terenu i završava istaknutim oblim
vijencem iznad kojeg je šetnica i niski zid,
prsobran, a koji na stranama bedema prema kortini
ima otvor za top. Na isturenim uglovima su okrugle
stražarnice. Unutrašnjost bedema je ispunjena
zemljom (terrapiena). U debljini zemljanog nasipa
uza zid je galerija (contramina) protiv minera
koji bi mogli prodrijeti u bastion prokopavajući
plašt urazini zemlje.... |
|
 |
| ...Povijest gradnje splitskih
bedem vezana je uz imena nekolicine mletačkih
providura i njihovih vojnih inžinjera. Osim
velike urbarnističke vrijednosti, nose i snažan
simbolički naboj jer pokazuju koliko je Split
uložio u obranu u teškim vremenima turske pogibelji.
O tome govori i utroba od zemlje koju su svojim
rukama iz polja donijeli i u bedeme ugradili
splitski kovači i građani, kojima je kao nikada
do tada bila ugrožena sloboda i egzistencija... |
|
 |
| ...Godine 1656. postane generalnim
providurom dalmacije Antonio Bernardo. Uvidjevši
da bi Split .stradao kad bi ga Turci ozbiljno
napali, naredi neka se odmah počinu graditi
utvrde. Taj njegov plan podrža i Camilio Gonzaga
novi generalni providur pješadije u Dalmaciji
koji mletačkom Senatu predloži da se cio Split
opaše utvrdama, a zatim pozva nekoliko sposobnih
arhitekata da njegovu zamisao valjano riješe.... |
|
 |
| ....Prestanak opasnosti od Turaka
i smanjenje obrambene važnosti dovede do toga
da djelovi zidina i bedema prelaze u vlasništvo
privatnika i dobivaju novu namjenu. Danas se
ukratko može reći da su teško degradirani; fizićki
ostaci su oštećeni, zapušteni i prepušteni daljnjem
propadanju. U slici okolnog ambijenta i grada
u cjelini, barokna fortifikacija izgubila je
mjesto koje joj pripada prema povijesnom i kulturnom
značaju. |
|
