identitet
o nama identitet gdje smo? djelatnosti galerija kontakt
 
Bastion (franc. bastion) je u užem smislu građevina peterokutnog tlocrta ne viša od susjednih djelova utvrde, namijenjena smještaju teškog vatrenog oružja. Utvrđivanjem bastiona započinje nova era fortifikacijskog graditeljstva, sa začetkom u Italiji te se, djelovanjem talijanskih graditelja u 16. stoljeću, postupno širi cijelom Europom. U 18. stoljeću dominaciju među vojnim graditeljima preuzimaju Francuzi odakle i usvajanje francuskih izraza za pojedine pojmove, poput bastiona. Dio između dva bastiona naziva se kortina (franc. courtine)...
...Splitski barokni bedemi su zvjezdolikog oblika s pet utvrđenih bastiona. Kameni plašt bedema s vanjske strane koso se spušta prema terenu i završava istaknutim oblim vijencem iznad kojeg je šetnica i niski zid, prsobran, a koji na stranama bedema prema kortini ima otvor za top. Na isturenim uglovima su okrugle stražarnice. Unutrašnjost bedema je ispunjena zemljom (terrapiena). U debljini zemljanog nasipa uza zid je galerija (contramina) protiv minera koji bi mogli prodrijeti u bastion prokopavajući plašt urazini zemlje....
...Povijest gradnje splitskih bedem vezana je uz imena nekolicine mletačkih providura i njihovih vojnih inžinjera. Osim velike urbarnističke vrijednosti, nose i snažan simbolički naboj jer pokazuju koliko je Split uložio u obranu u teškim vremenima turske pogibelji. O tome govori i utroba od zemlje koju su svojim rukama iz polja donijeli i u bedeme ugradili splitski kovači i građani, kojima je kao nikada do tada bila ugrožena sloboda i egzistencija...
...Godine 1656. postane generalnim providurom dalmacije Antonio Bernardo. Uvidjevši da bi Split .stradao kad bi ga Turci ozbiljno napali, naredi neka se odmah počinu graditi utvrde. Taj njegov plan podrža i Camilio Gonzaga novi generalni providur pješadije u Dalmaciji koji mletačkom Senatu predloži da se cio Split opaše utvrdama, a zatim pozva nekoliko sposobnih arhitekata da njegovu zamisao valjano riješe....
....Prestanak opasnosti od Turaka i smanjenje obrambene važnosti dovede do toga da djelovi zidina i bedema prelaze u vlasništvo privatnika i dobivaju novu namjenu. Danas se ukratko može reći da su teško degradirani; fizićki ostaci su oštećeni, zapušteni i prepušteni daljnjem propadanju. U slici okolnog ambijenta i grada u cjelini, barokna fortifikacija izgubila je mjesto koje joj pripada prema povijesnom i kulturnom značaju.
 
Print verzija